Anemija i umor

Imate li osjećaj da su vam baterije potpuno prazne? Moguće je da se iza tog stanja skriva neki zdravstveni razlog ili je za vaš umor kriv moderni način života. Naučite se prepoznati tu razliku i svakako otkrijte uzrok.

Ako ste tako umorni da vam se ne da ni disati, možda će vas utješiti to da niste jedini. Naime, iscrpljenost je među ljudima sve češća pojava. Istraživanja su pokazala da je pretjerano umornih čak 20% ljudi, dok ih 10% ima osjećaj da su bez energije što značajno smanjuje kvalitetu njihovog života. Radi se o nekoj vrsti epidemije umora zbog kojeg su zabrinuti svi koji trpe, ali frustrira i liječnike.
"Riječ je o pojavi koja iznimno iscrpljuje pa nije čudno da ljudi zbog toga sve češće posjećuju liječnika. Pri tome očekuju brzo rješenje, kojeg na žalost nema", kaže dr. Sarah Jarvis iz londonske bolnice te dodaje: "Kod 90% ljudi ne možemo napraviti ništa što bi im pomoglo. Uzimamo im i analiziramo krv, no nalazi često ne pokažu ništa sumnjivo. No ljudi na taj način dobiju nekakvu utjehu da je s njihovim općim zdravljem sve u redu".
Većina ljudi je toliko umorna od stresnog načina života, dodaje i prof. dr. Fred Zijlstra sa sveučilišta Surrey. "Ljudi provode više vremena na poslu ili nose svoje zadatke kući. Sve novija tehnologija traži od nas da radimo 24 sata dnevno, svaki dan u tjednu, a ne samo osam sati dnevno od ponedjeljka do petka".
Ipak, umor može biti znak cijelog spektra psiholoških i fizičkih problema od slabokrvnosti, preko sindroma kroničnog umora, celiakije, dijabetesa tipa 2, apneje (prestanak disanja u snu), hipotiroidizma....
Po čemu se opći umor razlikuje od onog koji predstavlja pravu bolest?
Od svih nabrojenih bolesti slabokrvnost je na svakako na prvom mjestu. Naime, kod anemije organizam proizvodi nedovoljnu količinu crvenih krvnih stanica zaduženih da naše tijelo opskrbljuju dovoljnom količinom kisika, pa nedostatak kisika uzrokuje umor. Najčešći oblik anemije je nedostatak željeza, koji nastaje kada tijelo brže gubi željezo nego što ga proizvodi. Ova vrsta anemije javlja se kod jedne od sedam žena koje još uvijek imaju menstruaciju. Također je česta tijekom trudnoće kada tijelo treba više željeza nego inače. Kod anemije može se pojaviti i pomanjkanje vitamina B12 koje najčešće pogađa vegetarijanace i vegane jer je ovaj vitamin prisutan samo u životinjskim mastima, mesu, ribi, jajima i mlijeku, te o nedostatku folne kiseline, koji je najčešći tijekom trudnoće ili posljedica prekomjernog konzumiranja alkohola i općenito loše prehrane.
Jeste li anemični ili ne, liječnik će otkriti pregledom krvi i na temelju nalaza propisati terapiju i promjenu prehrambenih navika.
Željezo na zadatku
Željezo je mineral, prisutan u svim stanicama našeg organizma. Najviše ga je u krvi, odnosno u crvenim krvnim stanicama te u mišićima, gdje sudjeluju u vezivanju, čuvanju i prijenosu kisika. Hemoglobin u crvenim krvnim stanicama obavlja i važne zadatke u proizvodnji energije za funkcioniranje cijelog organizma, u oslobađanju otrova i djelovanju lijekova, djeluje kao antioksidans, pomaže imunološkom sustavu u borbi protiv bakterija, sudjeluje u nastajanju genskog materijala, uravnotežuje procese koji određuju količinu kisika u tkivima i posljedično u odgovoru organizma na smanjenu količinu kisika.
Zašto nam nedostaje?
Više je mogućih razloga. Moguće je da imamo povećane potrebe, a u organizam ne unosimo dovoljno željeza. Potrebe su povećane u razdoblju intenzivnog rasta zato se nedostatak češće javlja kod dojenčadi, kod djece u dobi od četiri mjeseca do četvrte godine, kod adolescenata u vrijeme naglog rasta, te u trudnoći. Do gubitka željeza dolazi i u nekim bolesnim stanjima kao što je kronično krvarenje kada organizam gubi krv polako ali dugotrajno (npr. krvarenje iz probavnog sustava). Moguće je da unosimo dovoljno željeza, ali ga organizam unatoč tome nema dovoljno na raspolaganju. To se događa kod bolesti koje uzrokuju slabiju apsorpciju željeza u crijevima, kao što je to slučaj kod celijakije ili kod nekih infektivnih bolesti.
Kad je riječ o vegetarijanstvu, potpuna je zabluda da je ovaj način prehrane razlog za nedostatak željeza, ali je točno da je biološka raspoloživost željeza u biljnim izvorima znatno manja nego što je to u životinjskim izvorima. Stoga vegetarijanci moraju unositi približno 80 posto više željeza i paziti da konzumiraju dovoljno tvari koje poboljšavaju njegovu apsorpciju.
Tri stupnja nedostatka
Općenito se razlikuju tri stupnja nedostatka željeza. Najprije se iscrpe zalihe, međutim još nemamo nikakve tegobe.
Ako se manjak povećava pojavljuju se prvi znakovi budući da dolazi do poremećaja nastajanja crvenih krvnih stanica. U slijedećoj fazi pomanjkanje željeza uzrokuje slaborvnost ili anemiju (mikrocitnu hipokromnu anemiju), za koju su karakteristične male crvene krvne stanice s niskim sadržajem hemoglobina. Postajemo kronično umorni, teško podnosimo i manje napore kako fizičke tako i psihičke, na što se nadovezuje glavobolja, omaglica, peckanja jezika, pucanje rubova usana, krhka kosa i nokti, osjećaj hladnoće i smanjene otpornosti na infekcije. Kod djece je anemija još praćena i nemirom i poremećajima koncentracije.
Koliko ga imamo?
Tijelo odraslog muškarca sadrži prosječno 3,5 grama željeza, a žensko oko 2,9 grama, a prema laboratorijskim vrijednostima normalnim se smatra vrijednost željeza u serumu za muškarce od 12,5 -30,4 nml/l, a za žene od 6,8-26,6 nmol/l krvnog seruma. Oko dvije trećine ukupnog željeza vezano je u hemoglobinu, dok je preostali dio vezan u feritinu, kompleksu bjelančevina koje služi kao zaliha željeza. Nomalne laboratorijske vrijednosti feritina u krvi su za muškarce 30 – 400 ng/l, a za žene 20 do 150 ng/ml krvnog seruma.
Kako ga nadoknaditi?
Najbolja je preventiva – briga o redovitoj, zdravoj i primjerenoj prehrani te pravodbna pregled kod liječnika. Što bi trebalo jesti?
Na radost najmlađih mnogo ovog važnog minerala sadržano je u čokoladi, a potom slijedi govedina, bijela soja, bademi, leća i sardine. Željezo iz mesa i ribe se bolje apsorbira od željeza iz biljnih izvora, zbog čega za isti učinak moramo pojesti nešto više namirnica biljnog porijekla. Osim sadržaja željeza u hrani treba voditi računa i o tvarima koje smanjuju apsorpciju željeza. Dobro je da željezom bogate obroke (meso, grahorice ili integralne žitarice) kombiniramo sa vitaminski bogatim svježim povrćem ili voćem, te da za vrijeme ili neposredno nakon obroka izbjegavamo konzumiranje mlijeka, prave kave i pravog čaja.
S hranom prosječno unosimo 10 do 15 mg željeza na dan, a iz hrane se u crijevima apsorbira u krv samo 10 do 30 posto konzumiranog željeza, zbog čega za liječenje slabokrvnosti nije dovolna samo promjena prehrambenih navika. Ona može spriječiti razvoj anemije, ali ne može nadomjestiti iscrpljene zalihe, jer je količina željeza koju tijelo apsorbira (1-2 mg na dan) približno jednaka onoj koju u zdravom stanju svakodnevno gubimo. Da bismo nadomjestili zalihe nužno je željezo nadoknaditi u obliku prehrambenih dodataka ili lijekova koje će nam propisati liječnik.
Koji dodaci prehrani pomažu?
Ako ste baš izrazito skloni umoru koji vam otežava obavljanje dnevnih obaveza, nutricionisti savjetuje uzimanje jače tablete vitamina B kompleksa zbog unosa folne kiseline, vitamina B3, B6 i B12 plus 200 ng selena. I ne zaboravite popiti čašu soka bogatog vitaminom C kada jedete hranu bogatu željezom kao što je crveno meso ili zeleno lisnato povrće i to zbog bolje apsorpcije željeza u tijelu.

                                                                                                 Piše Javorka Luetić

preuzeto iz Slobodne Dalmacije