Hipotiroza i prehrana

Stanje pri kojem je aktivnost sštitnjače znatno smanjena, što za posljedicu ima smanjeno lučenje hormona. Osnovni uzrok nastanka hipotireoze je uništenje funkcijskih područja štitnjače, dok se ona može razviti i iz drugih stanja, primjerice liječenja hipertireoze.

Nedostatak hormona štitnjače T3 i T4 usporava rad srca, metabolizam, peristaltiku crijeva, pojačava umor, sklonost spavanju i osjetljivost na hladnoću. Sporije se probavlja hrana i dolazi do pojačanog skladištenja u masno tkivo, što za posljedicu ima dobitak na tjelesnoj masi. Koncentracija slabi i dolazi do slabijeg pamćenja.

Najčešći simptomi su učestali umor, pospanost, usporenost, razdražljivost, nagle promjene raspoloženja, bezvoljnost, malaksalost, pojava zatvora, povećanje tjelesne težine, bolovi u zglobovima i mišićima, oticanje, anemija, suha koža i kosa, krhki nokti, poremećaj menstrualnog ciklusa, zamagljenje vida i brojni drugi.

Kako bi se lakše nosili s problemom smanjene aktivnosti štitnjače i gore navedenih smimptoma, ključna potpora medicinskoj terapiji je način prehrane i tjelesna aktivnost.

Princip prehrane koji se savjetuje za ovakav problem jest zlatni standard u prehrani, odnosno mediteranska prehrana.

Osnovu prehrane čine cjelovite, bezglutenske  žitarice, bogate vlaknima i vitaminima B skupine. Među takvim žitaricama ističu se heljda, kvinoja, amarant, tef, riža i kukuruz. Potrebno je samo voditi računa da vlakna unose dva do tri sata nakon uzimanja lijeka. Odmah nakon žitarica, u prehrani treba biti zastupljeno povrće i voće, svježe i kuhano.

Svježe voće i povrće pružit će organizmu potrebite vitamine, minerale, osobito vitamin C, E, B2, B3 i B6, cink, selen i bakar, te antioksidanse, koji su od iznimnog značaja za ovaj poremećaj.

Oprezan treba bit s goitrogenima, odnosno supstancama prisutnima u pojedinom povrću, voću,  žitaricama i orašastim plodovima, a koji otežavaju štitnjači stvaranje hormona. Najveći izvor goitrogena jest hrana bogata glutenom, pšenica, raž, ječam, zob, pir, pšenoraž, kamut, bulgur, kus kus; zatim, soja, kikiriki, pinjole, batat, rotkvice, gorušica, špinat, pastrnjak, brokula, prokulica, cvjetača, kupusnjače, breskve, jagode, kruške te proso u malim količinama.

Iako navedene namirnice ometaju normalan rad štirnjače, nipošto ih se ne savjetuje u potpunosti izbaciti iz prehrane. Kuhanjem na pari ili pripremom povrća na lešo, većina goitrogena se uništava, stoga navedena hrana u umjerenim količinama ne predstavlja opasnost.

Mahunarke su ključna skupina namirnica za problem hipotireoze jer sadrže obilje vlakana, ali i aminokiselinu tirozin, koju štitnjača koristi za stvaranje hormona T3 i T4.

U prerhani bi trebali biti zastupljeni i orašasti plodovi i sjemenke, kao izvor cinka, selena i bakra.

Ne zaboravite na mliječne proizvode, naročito fermentiane s dodatkom probiotskih kultura koje će, zajedno sa svakodnevnim unosom  vlakana, pomoći u održavanju zdravlja crijevne mikroflore i lakšoj probavi.

Riba i morski plovdovi, kao i alge, važan su izvor joda, prijeko potrebnog minerala za normalan rad štitnjače, i selena. Plava riba pruža i izvor protuupalnih omega 3 masnih kiselina, koje će doprinositi adekvatnom omjeru masnih kiselina u organizmu.

Crveno meso konzumirajte 2 -3 puta tjedno, imajući na umu da se preporuča krto, mršavo meso sa što manje masnoće. Meso je dobar izvor aminokiseline tirozin, potrebne za sintezu hormona T3 i T4.

Jaja možete konzumirati do 4 puta tjedno.

Prilikom odabira masnoća u prehrani, zadržite se na hladno prešanim uljima, ekstra kvalitete, primjerice ekstra djevičansko maslinovo ulje i bučino ulje.

Adekvatna hidracija temelj je pravilne prehrane, stoga ne zaboravite dnevno unositi 6 do 8 čača tekućine, najbolje vode, zatim svježe cijeđenog soka ili zelenog čaja.

Umjerena tjelovježba upotpuniti će režim prehrane i pridonijeti poboljšanju općeg stanja.