Probavni sustav - snaga imuniteta

Gastrointestinalni sustav predstavlja najvažniju granicu između naših organa i vanjskog svijeta. Ovaj dio tijela je zapravo najveći endokrini organ putem kojega opskrbljujemo naš organizam energijom kao i sve drugo neophodno za metaboličko funkcioniranje organizma. 
U našim crijevima živi oko milijun bakterija koje možemo podijeliti na one „dobre“ ili poželjne i na one „loše“ ili patogene. Ove dvije grupacije bakterija u stalnoj su međuigri, a njihova ravnoteža određuje brojne funkcije u probavnom sustavu i utječe na zdravlje cjelokupnog organizma. 
Svojim stilom života (ne)svjesno i podmuklo otežavamo i narušavamo optimalnu ravnotežu probavnog sustava i zapravo narušujemo svoj imunološki sustav. Sve veći broj istraživanja potvrđuje povezanost “kvalitete” sluznice želuca i crijeva sa snagom imunološkog sustava jer čak 60% stanica imunološkog sustava nalazi se u probavnom sustavu!
Dakako za postizanje i održanje poželjne ravnoteže intestinalne mikroflore važan je odgovarajući unos korisnih bakterija ili probiotika putem hrane i dodataka prehrani. Za razliku od antibiotika, koji nerijetko neselektivno potiskuju rast i aktivnost i poželjnih i nepoželjnih bakterija, probiotici su tzv. ‘dobre’ bakterije koje se bore ili bolje reći uravnotežuju odnos onih ‘loših’ i ‘dobrih’ ili poželjnih bakterija.
Rast i aktivnost probiotika pospješuju prebiotici, neprobavljiva vlakna, topljiva u vodi, podrijetlom iz bilja koja probiotici koriste kao hranu.
Za pravilan rad i odgovarajuću funkciju probavnog sustava neophodan je odgovarajući unos neprobavljivih prehrambenih vlakana podrijetlom iz različitih izvora - voća, povrća i cjelovitih žitarica. Vlakna, tj. balastne tvari, koje unosimo u organizam uzevši dnevno nekoliko obroka svježeg voća i povrća, važna su za optimalan rad probavnog sustava i eliminaciju toksina i nusprodukata iz organizma.