Misterij REM spavanja desetljećima intrigira znanstvenike da saznaju zašto se ova faza spavanja tako jasno razlikuje od drugih vrsta spavanja. U idealnom slučaju provodimo oko četvrtinu svake noći u ovoj fazi, što je čini značajnim dijelom arhitekture sna.

Što je spavanje s brzim pokretima očiju (REM spavanje)?

REM faza spavanja jedna je od 4 faze sna, a odvija se svakih 90-ak minuta. REM faze izmjenjuju se s razdobljima ne-REM faza spavanja. U idealnom slučaju, svako sljedeće REM razdoblje je dulje od prethodnog.

Već znamo da REM karakteriziraju karakteristični pokreti očiju tijekom spavanja dok su oči zatvorene i da se sanjanje odvija tijekom REM-a. Iz tog je razloga poznato i kao paradoksalno spavanje: mozak postaje mjerljivo aktivan, možda čak i aktivniji, tijekom REM faze spavanja u usporedbi s budnošću.

Što se događa tijekom REM-a?

Pokreti očiju tijekom REM faze zbunjuju znanstvenike desetljećima. Istraživanje UCLA-e iz 2015. objavljeno u časopisu Nature Communications sugeriralo je da se mozak možda prebacuje na različite vrste mentalnih slika tijekom ove faze sna, što bi moglo objasniti pokrete očiju, od kojih svaki prati novu mentalnu sliku.

Glavni istraživač, dr. Itzhak Fried, rekao je: “Pretpostavljamo da brzi pokreti očiju odražavaju trenutak kada mozak naiđe na novu sliku u snu.” Dr. Fried pretpostavlja da sanjanje postoji kako bi nam pomoglo u obradi pamćenja.”Brzo kretanje očiju nudi prozor u ljudsko vizualno iskustvo. U tim trenucima naši usnuli mozgovi hvataju snimke svijeta snova u našim glavama.”

Dr. Vincent Walsh s Instituta za kognitivnu neuroznanost u Londonu također vjeruje da REM postoji da bi kodirao pamćenje, posebno proceduralno pamćenje, ono koje nam pomaže da znamo kako nešto raditi, kao i “kreativno rješavanje problema i motoričke vještine”.

REM spavanje također je povezano s učenjem novih informacija i održavanjem važnih živčanih putova, prema jednom istraživanju objavljenom u Scienceu.

Osim pokreta očiju i aktivnosti mozga, REM također uzrokuje privremenu paralizaciju mišića (osim dijafragme i srca) od brade prema dolje. Znanstvenici teoretiziraju da je to namjerno, tako da tijelo fizički ne glumi sadržaj živopisnih snova dok je u ovoj fazi sna.

Druge promjene u tijelu koje se događaju tijekom REM faze uključuju ubrzan i promjenjiv rad srca koji može biti fiziološki odgovor na sadržaj snova (znanstvenici nisu sigurni) i nižu tjelesnu temperaturu koja odražava cirkadijalne utjecaje.

Zašto nam treba REM faza spavanja

Znanstvenici još uvijek ne znaju zašto je aktivnost u snovima toliko kritična za zdrav mozak, ali se slažu da je imati odgovarajuće količine REM faze od vitalnog značaja.

REM je faza spavanja povezana s osjećajem osvježenja u trenutku kada se probudite nakon dobro prospavane noći. Ali je i više od toga: kada se faze spavanja prekinu, REM spavanje se često žrtvuje, budući da je to posljednje spavanje u ciklusu koje se javlja prije nego što se ciklus spavanja ponovi.

Tijekom cijele noći neprekidnog sna, naši mozgovi imaju priliku izvršiti dubinsko čišćenje kako bi uklonili neurotoksine, kao što su otpadni produkti nečega što se zove beta-amiloid, a prisutan je kod ljudi s Alzheimerovom bolešću.

REM spavanje pomaže našem mozgu pri detoksikaciji i da “očisti” ostatke dana. Međutim, prekinuti san znači manje REM spavanja, što znači manje mogućnosti za obradu informacija i manje vremena provedenog u čišćenju našeg mozga od toksičnih proteina.

Osobe koje nemaju dovoljno REM sna mogu biti izložene većem riziku od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti te je vjerojatnije da će se probuditi manje osvježeni i osjetiti pospanost tijekom dana.

REM poremećaj ponašanja (RBD)

Ovo je neurološki utemeljen poremećaj spavanja u kojem ljudi ulaze u REM fazu sna i glume sadržaj svojih snova. To je opasan oblik poremećaja spavanja jer ne samo da može naštetiti osobi koja glumi svoje snove, već i bilo kome drugome tko se s njom nalazi u istom krevetu.

RBD je različit od mjesečarenja, koje se odvija samo u prijelazima između faza spavanja u ne-REM ciklusima.

Poremećaj ponašanja u REM fazi spavanja (RBD) najčešće pogađa osobe starije od 50 godina. Prosječna dob početka je 61 godina. Također može utjecati na djecu i mlađe odrasle osobe, ali to je rijetko. Među osobama starijim od 50 godina, muškarci imaju devet puta veću vjerojatnost da će imati RBD od žena.

MAGNEZIJ SAN kapsule za miran i kvalitetan san

Magnezij San kapsule su prepune prirodnih sastojaka koji će vam omogućiti da lakše zaspete i imate kvalitetan, dug i miran san. Velika količina prirodnog magnezija, dopustit će vašim mišićima i cijelom tijelu da se u potpunosti smire i oporave.

Magnezij San sadrži i melatonin koji će podignuti njegove prirodne razine unutar vašeg tijela. Melatonin će se pobrinuti da vrijeme od vašeg lijeganja u krevet pa do utonuća u san bude što kraće. Nakon buđenja će vas učiniti odmornim i punim energije.

Ovaj članak ima isključivo informativnu svrhu i ne treba ga smatrati medicinskim savjetom, niti ga koristiti umjesto profesionalne medicinske dijagnoze ili liječenja. Ako imate bilo kakvih nedoumica ili pitanja o svom zdravlju, razgovarajte s kvalificiranim medicinskim djelatnikom. Informacije navedene u ovom članku nisu namijenjene dijagnosticiranju, liječenju ili prevenciji bilo koje bolesti.