Održavanje zdravih pluća znatno nadilazi izbjegavanje pušenja. Saznajte više o tome kako vaša pluća funkcioniraju i zašto bi briga o plućima trebala biti jedan od prioriteta u očuvanju zdravlja.

Svaki put kad udahnete, zrak ulazi u vaša pluća, a kisik prelazi iz pluća u krv. Svaki put kada izdahnete, ugljični dioksid prelazi iz krvi u pluća, a zatim se izbacuje kada izdišete. To se događa na tisuće puta svaki dan, a osim ako nemate problema s dišnim sustavom, vjerojatno uopće ne obraćate pozornost na taj proces.

Naša tijela imaju prirodni obrambeni sustav dizajniran da zaštiti naša pluća i drži klice podalje. Ali još uvijek postoje mnogi čimbenici koji mogu štetiti našim plućima. Još gore, možda uzrokujete nepopravljivu štetu svojim plućima i nećete to ni znati dok se ne pojave simptomi ili ozbiljni problemi. Snažna i zdrava pluća važnija su nego ikad s obzirom na COVID-19 ili sezonsku gripu. Činjenica je da je zdravlje pluća ključni dio našeg općeg zdravlja i dobrobiti, zato bi briga o plućima svima trebala biti prioritet.

Razumijevanje čimbenika koji mogu oštetiti vaša pluća važno je kako biste mogli poduzeti odgovarajuće radnje ili promijeniti svoje ponašanje ako je potrebno.

Pušenje

Svi znaju za ozbiljne zdravstvene posljedice pušenja cigareta, uključujući drastično povećan rizik od raka pluća. No, jeste li znali da pušenje također uzrokuje kroničnu opstruktivnu plućnu bolest, uključujući kronični bronhitis i emfizem?

Pušenje uzrokuje kroničnu upalu, sužava prolaze i otežava disanje, a kancerogene tvari u cigaretama oštećuju spužvasto tkivo koje čini vaša pluća. S vremenom, ovo oštećenje može uzrokovati abnormalno djelovanje stanica i može rezultirati rakom pluća. Dobra je vijest da prestanak pušenja – čak i nakon godina ili desetljeća – može dovesti do trenutnog smanjenja rizika od raka i drugih stanja.

Kvaliteta vanjskog zraka

Svatko od nas u nekom trenutku iskusi učinke zagađenog zraka, uključujući probleme s disanjem, kašalj, gubitak daha ili vrtoglavicu. Iako minimalna izloženost vjerojatno neće uzrokovati trajnu štetu, produljena izloženost može dovesti do astme, kroničnog bronhitisa, smanjenog kapaciteta pluća, pa čak i raka.

Iako je gotovo nemoguće potpuno izbjeći lošu kvalitetu zraka, možete se zaštititi praćenjem kvalitete zraka i izbjegavanjem ili minimiziranjem aktivnosti na otvorenom kada su pokazatelji kvalitete zraka u negativnim vrijednostima. Vježbajte u teretani ili vlastitom domu, držite prozore čvrsto zatvorenima i razmislite o korištenju HEPA filtera u prostoru kako biste značajno smanjili udisanje sitnih čestica (inhalacijske tvari) koje mogu uzrokovati probleme.

Kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru

Pasivno pušenje, grijanje na drva, prašina, pa čak i neki načini kuhanja mogu ozbiljno oštetiti kvalitetu zraka u vašem domu. Kako bi zrak u vašem domu bio zdrav, počnite s održavanjem doma čistim. Obrišite prašinu i usisajte barem dvaput tjedno, a posteljinu i ručnike operite barem jednom tjedno u vrućoj vodi kako biste ubili grinje. Koristite ekološki prihvatljiva sredstva za čišćenje bez jakih mirisa.

Provjerite je li prostor za kuhanje dobro prozračen i izbjegavajte metode kuhanja koje proizvode puno dima. Redovito mijenjajte filtere za zrak i investirajte u sustav za pročišćavanje zraka ili HEPA filter. Konačno, kada je kvaliteta zraka vani dobra, otvorite prozore i pustite svježi zrak u prostoriju.

Vaping

Tijekom posljednjih godina, vaping ili e-cigarete postale su iznimno popularne, osobito među tinejdžerima i mladim odraslim osobama. Ali ova “bezdimna” alternativa pušenju cigareta teško da je sigurna, i zapravo može uzrokovati značajno oštećenje pluća. Tekućina koja proizvodi paru koju udišete može sadržavati mnoge opasne iritanse – uključujući diacetil, formaldehid i akrolein – koji mogu oštetiti pluća i dovesti do bolesti srca.

Većina proizvoda za vaping također sadrži vitamin E koji je savršeno siguran kada se uzima kao dodatak prehrani ili nanosi na kožu, ali je iritantan kada se udiše. Zapravo, vitamin E nalazi se u tkivu gotovo svih osoba s oštećenjem pluća uzrokovanim pušenjem. Dugotrajno ili intenzivno pušenje e-cigareta također može dovesti do obliterirajućeg bronhiolitisa, što može uzrokovati zviždanje, kašalj i otežano disanje, ili lipoidne upale pluća, ozbiljnog stanja koje može izazvati uljasta tvar za cigarete.

Nameće se zaključak da je vaping možda nešto manje štetan od pušenja cigareta, ali je daleko od sigurnog i može imati ozbiljan utjecaj na zdravlje pluća.

COVID-19

Slično mnogim drugim respiratornim bolestima, COVID-19 može uzrokovati trajno oštećenje pluća. Budući da je ovo nova bolest, a liječnici i znanstvenici tek uče o dugoročnim učincima, još nemamo potpuno razumijevanje što će to značiti za oboljele od COVID-19 tijekom i nakon njihovog produljenog oporavka.

Znamo da vrsta upale pluća povezana s COVID-19 ima tendenciju zahvatiti oba plućna krila, obično je ozbiljna i često dovodi do sindroma akutnog respiratornog distresa (ARDS), koji je oblik zatajenja pluća zbog kojeg pacijenti često moraju biti stavljeni na respirator. Čak i nakon što bolest prođe, oštećenje pluća može otežati disanje i možda pogoršati rizik od drugih problema s plućima.

Iako sve više informacija o dugoročnim učincima COVID-19 i dalje izlazi na vidjelo, očito je važnije nego ikad nastaviti štititi sebe i svoju obitelj od ove vrlo ozbiljne bolesti.

Pluća su izuzetno otporna i radit će “prekovremeno” kako biste održali disanje i kako bi vaše tijelo dobro funkcioniralo. No, bolest pluća bilo koje vrste je ozbiljna i zahtijeva brzu dijagnozu i liječenje. Odmah se obratite svom liječniku ako vi ili član vaše obitelji imate bilo koji od ovih simptoma:

• kašalj koji ne prolazi, pogoršava se ili iskašljavate krv,
• bol u prsima koja se pojačava kašljanjem, dubokim disanjem ili smijanjem,
• kratkoća daha bez vidljivog razloga,
• gubitak apetita,
• promuklost,
• teško disanje,
• kronični bronhitis.

Ovaj članak ima isključivo informativnu svrhu i ne treba ga smatrati medicinskim savjetom, niti ga koristiti umjesto profesionalne medicinske dijagnoze ili liječenja. Ako imate bilo kakvih nedoumica ili pitanja o svom zdravlju, razgovarajte s kvalificiranim medicinskim djelatnikom. Informacije navedene u ovom članku nisu namijenjene dijagnosticiranju, liječenju ili prevenciji bilo koje bolesti.