Bakterije su obično na lošem glasu, i to s razlogom. Bakterije stoje iza brojnih ozbiljnih bolesti — uključujući upalu pluća, meningitis, streptokok u grlu, trovanje hranom i razne druge infekcije.

Ove “loše” bakterije razlog su zašto marljivo dezinficiramo ruke i brišemo kuhinjske i kupaonske sudopere, kao i sva druga mjesta gdje se klice nakupljaju. Također smo razvili širok raspon antibiotika, lijekova namijenjenih ubijanju bakterija koje uzrokuju bolest.

Ipak, nisu sve bakterije negativci. U stvari, naša su tijela dom za oko 100 trilijuna “dobrih” bakterija, od kojih mnoge žive u našim crijevima. Ne samo da živimo u skladu s tim korisnim bakterijama, već su one zapravo ključne za naš opstanak.

Dobre bakterije pomažu našim tijelima probaviti hranu i apsorbirati hranjive tvari te proizvode nekoliko vitamina u probavnom traktu — uključujući folnu kiselinu, niacin i vitamine B6 i B12. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Best Practice & Research Clinical Gastroenterology, korisne bakterije također nas mogu zaštititi od svojih opasnih srodnika koji uzrokuju bolest tako što ih istiskuju u crijevima, proizvode kiseline koje inhibiraju njihov rast i potiču imunološki sustav.

Kada se korisne bakterije množe i bujaju u našim tijelima, one djeluju kao naši zaštitnici. Ali ponekad populaciju korisnih bakterija izlažemo riziku. Kada uzimamo antibiotike za liječenje infekcije štetnih bakterija, ubijamo i korisne bakterije. To može uzrokovati neravnotežu bakterija u tijelu što može dovesti do proljeva i drugih gastrointestinalnih problema.

Probiotici i zdravlje

Ideja da određene vrste bakterija mogu poboljšati naše zdravlje postoji još od ranog 20. stoljeća, kada je ruski biolog Elie Metchnikoff, dobitnik Nobelove nagrade, prvi predložio da bi konzumacija bakterija sličnih onima koje žive u tijelu mogla imati zdravstvene koristi. Na tržištu su se pojavili proizvodi pod nazivom probiotici koji sadrže te bakterije.

Probiotici su dostupni u mnogim oblicima, uključujući suplemente, čepiće i kreme. Mnoge namirnice sadrže prijateljske bakterije, kao što su:

• jogurt,
• mlaćenica,
• sirevi sa živim aktivnim kulturama.

Ostala hrana koja sadrži prijateljske bakterije uključuje fermentiranu hranu kao što su:

• miso,
• tempeh,
• kiseli kupus,
• pivo,
• kruh od kiselog tijesta,
• čokolada,
• kimchi.

Probiotici se predlažu za prevenciju i liječenje raznih zdravstvenih stanja, kao što su:

• proljev (uključujući proljev uzrokovan antibioticima),
• sindrom iritabilnog crijeva,
• ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti,
• karijes, gingivitis i parodontoza,
• ekcem.

Vrste i namjena probiotika

Lactobacillus

U tijelu se bakterije lactobacillus normalno nalaze u probavnom, urinarnom i genitalnom sustavu. Možete ih pronaći i u jogurtu i dodacima prehrani te u čepićima.

Postoji više od 50 različitih vrsta laktobacila, uključujući:

• Lactobacillus acidophilus, jedan od najčešće korištenih probiotika. Nalazi se u jogurtu i proizvodima od fermentirane soje kao što su miso i tempeh. Lactobacillus acidophilus koristi se (u obliku supozitorija) za liječenje bakterijskih infekcija vagine. Može se uzimati za prevenciju i liječenje proljeva u obliku pilule, uključujući putnički proljev kod odraslih i proljev uzrokovan rotavirusom u djece.
• Lactobacillus rhamnosus GG može pomoći u liječenju putničkog proljeva ili proljeva uzrokovanog Clostridium difficile bakterijama ili antibioticima kod djece. Također je utvrđeno je da pomaže u sprječavanju ekcema kod dojenčadi.
• Lactobacillus salivarius može pomoći blokiranju rasta Helicobacter pylori, bakterije koja uzrokuje peptički ulkus.
• Lactobacillus plantarum može poboljšati otpornost imunološkog sustava protiv invazije bakterija koje uzrokuju bolesti.

Druge upotrebe laktobacila uključuju:

• sprječavanje proljeva izazvanog antibioticima i infekcijama;
• sprječavanje kolika kod beba;
• sprječavanje infekcija pluća u male djece;
• liječenje stanja crijeva kao što su iritabilni sindrom crijeva (IBS) i ulcerozni kolitis.

Bifidobakterije

Bifidobakterije čine većinu “dobrih” bakterija koje žive u crijevima. Ove bakterije počinju kolonizirati gastrointestinalni sustav gotovo odmah nakon našeg rođenja.

Bifidobakterije dolaze u oko 30 različitih sojeva, uključujući:

• Bifidobacteria bifidum može pomoći u zaštiti od nezdravih bakterija. Istraživanje sugerira da također može ublažiti simptome IBS-a. U kombinaciji s Lactobacillusom acidophilus, mogu pomoći u sprječavanju ekcema kod novorođenčadi.
• Za Bifidobacteria infantis se smatra da ublažava simptoma IBS-a, kao što su bolovi u trbuhu, plinovi i nadutost.
• Bifidobacteria lactis navodno poboljšava razinu kolesterola u žena i osoba s dijabetesom tipa 2.

Streptococcus thermophilus

Ove bakterije proizvode enzim laktazu, koji je tijelu potreban za probavu šećera u mlijeku i drugim mliječnim proizvodima. Neka istraživanja sugeriraju da Streptococcus thermophilus može spriječiti intoleranciju na laktozu.

Saccharomyces boulardii

Saccharomyces boulardii zapravo je vrsta kvasca, ali djeluje kao probiotik. Neka su istraživanja pokazala da pomaže u prevenciji i liječenju putničkog proljeva, kao i proljeva uzrokovanog antibioticima. Također može biti korisno za liječenje akni i smanjenje nuspojava antibiotskog liječenja bakterije H. pylori.

Mjere opreza

Ovaj članak ima isključivo informativnu svrhu i ne treba ga smatrati medicinskim savjetom, niti ga koristiti umjesto profesionalne medicinske dijagnoze ili liječenja. Ako imate bilo kakvih nedoumica ili pitanja o svom zdravlju, razgovarajte s kvalificiranim medicinskim djelatnikom. Informacije navedene u ovom članku nisu namijenjene dijagnosticiranju, liječenju ili prevenciji bilo koje bolesti.