Sindrom iritabilnog crijeva ili IBS uzrokuje neugodne ili bolne trbušne simptome. Konstipacija (zatvor), proljev, plinovi i nadutost uobičajeni su simptomi IBS-a. IBS ne oštećuje vaš probavni trakt niti povećava rizik od raka debelog crijeva. Često možete kontrolirati simptome lijekovima, prehranom i promjenama načina života.

Što je sindrom iritabilnog crijeva (IBS)?

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) je skupina simptoma koji utječu na vaš probavni sustav. To je uobičajena, ali neugodna gastrointestinalna bolest ili stanje koje utječe na vaša crijeva.

Osobe s IBS-om imaju simptome koji uključuju bolove u trbuhu i grčeve. S IBS-om također možete imati česte proljeve, zatvor ili oboje. IBS ne uzrokuje oštećenje tkiva u vašem gastrointestinalnom traktu niti povećava rizik od ozbiljnijih stanja, poput raka debelog crijeva. Umjesto toga, to je kronično (dugotrajno) stanje s kojim većina ljudi može upravljati promjenom svoje rutine i prehrane, uzimanjem lijekova i primanjem bihevioralne terapije.

Vrste i simptomi IBS-a

IBS se kategorizira na temelju toga kako vaša stolica izgleda u danima kada se simptomi pogoršavaju. Većina ljudi s IBS-om ima normalne pokrete crijeva nekim danima, a abnormalne drugim. Abnormalni dani definiraju vrstu IBS-a koju imate.

• IBS sa zatvorom (IBS-C): Većina vaše stolice je tvrda i kvrgava.
• IBS s proljevom (IBS-D): Većina vaše stolice je tekuća i vodenasta.
• IBS s mješovitim navikama pražnjenja crijeva (IBS-M): imate i tvrdu i kvrgavu stolicu te labavu i vodenastu stolicu.

Razlike su važne. Određeni tretmani djeluju samo za određene vrste IBS-a.

Simptomi IBS-a uključuju:

• Bolovi u trbuhu ili grčevi;
• Višak plinova i nadutost;
• Proljev, zatvor ili oboje naizmjenično;
• Sluz u stolici (može izgledati bjelkasto);
• Osjećaj da ne možete isprazniti crijeva nakon stolice.

Što uzrokuje IBS?

Ne zna se točno što uzrokuje IBS, ali je klasificiran kao gastrointestinalni (GI) poremećaj. Ova stanja, koja se nazivaju i poremećaji interakcije crijeva i mozga, povezana su s problemima kako su vaša crijeva i mozak koordinirani da bi pomogli vašem probavnom sustavu.

Komunikacijski izazovi između vašeg mozga i crijeva mogu uzrokovati:

• Poremećaj motorike: Možda imate problema s kontrakcijom mišića probavnog trakta i kretanjem hrane kroz probavni trakt. Mišić debelog crijeva ima tendenciju kontrakcije kod osoba s IBS-om. Ove kontrakcije uzrokuju grčeve i bol.
• Visceralna preosjetljivost: Možda imate posebno osjetljive živce u gastrointestinalnom traktu. Osobe s IBS-om obično imaju nižu toleranciju na bol od osoba bez IBS-a. Vaš probavni trakt može biti super osjetljiv na bolove ili nelagodu u trbuhu.

Drugi mogući uzroci IBS-a uključuju:

• Crijevne bakterije: Istraživanje je pokazalo da ljudi s IBS-om mogu imati izmijenjene bakterije u probavnom traktu, što pridonosi simptomima. Istraživanja su pokazala da su vrste i količine crijevnih bakterija različite kod ljudi s IBS-om nego kod ljudi bez njega.
• Teške infekcije: Nekim ljudima se dijagnosticira IBS nakon ozbiljne infekcije koja zahvaća njihov GI trakt.
• Intolerancija na hranu: Osjetljivost ili alergija na određenu hranu može doprinijeti IBS-u.
• Stres u djetinjstvu: IBS je češći kod ljudi koji su u djetinjstvu doživjeli ozbiljne traume.

IBS okidači

Ako imate IBS, možda ste primijetili da određene situacije izazivaju simptome. Okidač sam po sebi ne uzrokuje stanje, ali može uzrokovati ili pogoršati simptome. Uobičajeni okidači uključuju:

• Menstruacije: Žene mogu primijetiti da im se simptomi pogoršavaju približavanjem menstrualnog ciklusa.
• Određena hrana: Iako se razlikuju od osobe do osobe, uobičajeni uzročnici koji mogu izazvati pogoršanje simptoma IBS-a uključuju mliječne proizvode, hranu koja sadrži gluten (poput pšenice) i hranu/pića za koje se zna da stvaraju plinove.
• Stres: Neki istraživači sugeriraju da je IBS odgovor vašeg crijeva na stres. Iz tog razloga IBS se ponekad naziva i “nervoznim želucem” ili “tjeskobnim želucem”.

Čimbenici rizika za IBS

IBS se najčešće javlja kod ljudi u kasnim tinejdžerskim godinama do ranih 40-ih. Žene imaju do dva puta veću vjerojatnost da će im se dijagnosticirati IBS.

Ostali čimbenici rizika uključuju:

• Netolerancija na određene namirnice;
• Teška infekcija probavnog trakta;
• Povijest zlostavljanja;
• Dijagnoza anksioznosti, depresije ili posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).

Mnogi ljudi s IBS-om imaju i druge kronične bolove. Stanja povezana s povećanim rizikom od IBS-a uključuju:

• Fibromialgija;
• Sindrom kroničnog umora;
• Kronična bol u zdjelici.

Tretman i liječenje

Niti jedna specifična terapija ne djeluje za svakoga, ali većina ljudi s IBS-om može pronaći plan liječenja koji im odgovara. Tipične opcije liječenja uključuju promjenu prehrane i vaše dnevne rutine. Određeni lijekovi i psihoterapija također mogu pomoći.

Promjena prehrane

Dijetetičar vam može pomoći u odabiru hrane i modificiranju prehrambenih navika kako biste izbjegli pogoršanje simptoma. Mogu vam preporučiti sljedeće:

• Povećajte količinu vlakana u prehrani. Hrana bogata vlaknima, uključujući voće, povrće, žitarice, suhe šljive i orašaste plodove, može vam pomoći ako se borite sa zatvorom. Polako uvodite vlakna u svoju prehranu kako biste crijevima dali vremena da se prilagode.
• Ograničite mliječne proizvode poput sira i mlijeka. Intolerancija na laktozu češća je kod ljudi s IBS-om. Ako smanjite unos mliječnih proizvoda, svakako jedite nemliječne namirnice bogate kalcijem, poput brokule, špinata ili lososa.
• Ograničite hranu koja može izazvati nadutost. Namirnice poput graha, prokulica i kupusa poznate su po tome što izazivaju plinove, ali i gazirana pića, pa čak i žvakaća guma također mogu uzrokovati stvaranje plinova. Smanjite ove namirnice kako biste lakše djelovali na crijeva.
• Izbjegavajte gluten. Osobe s IBS-om – čak i oni koji nemaju celijakiju – imaju tendenciju da budu osjetljiviji na gluten. Ako se odlučite za prehranu bez glutena, budite sigurni da unosite dovoljno ključnih vitamina i minerala (poput vlakana, željeza i kalcija) koji se često nalaze u hrani s glutenom.
• Pijte puno vode. Pijte najmanje osam čaša vode dnevno (2 litre). Voda održava vaš GI trakt podmazanim i može pomoći u liječenju ili sprječavanju zatvora.
• Vodite dnevnik prehrane. Zabilježite hranu koju jedete kako biste utvrdili koja hrana aktivira

Promjena dnevnih aktivnosti

• Vježbajte redovito. Ciljajte na 150 minuta umjerene tjelovježbe tjedno. To je oko 30 minuta dnevno, pet dana u tjednu.
• Isprobajte tehnike opuštanja. Svakodnevna joga, meditacija i druge tehnike za oslobađanje od stresa mogu pomoći u smirivanju preopterećenog živčanog sustava i “živčanih crijeva”.
• Naspavajte se dovoljno. Ciljajte na sedam do devet sati kvalitetnog sna svake noći. Svaku večer idite u krevet u isto vrijeme. Dobar noćni odmor jedan je od najboljih načina za oslobađanje od stresa. Obratite se liječniku ako imate problema sa spavanjem.
• Vodite dnevnik aktivnosti. Zabilježite aktivnosti koje vam pomažu u upravljanju IBS-om i usporedite bilješke sa svojim liječnikom.

Simptomi IBS-a, poput bolova u želucu, proljeva, zatvora i plinova, neugodni su i mogu ometati vaš život, ali se mogu kontrolirati. Možete ublažiti simptome promjenom prehrane i prilagodbom svojih dnevnih navika. Ako imate želučane simptome koji ne prolaze, obratite se svom liječniku. Zajedno možete pronaći plan liječenja IBS-a koji vam odgovara.

Paket za reguliranje probave

 Kivilaks, prirodni sirup + Detoks MF®, kapsule.

• KIVILAKS je prirodan proizvod u potpunosti dobiven iz voća. Sadrži suhe smokve i suhe šljive, dok je njegov glavni sastojak kivi, dobiven iz svježeg ploda kivija procesom liofilizacije. Redovita probava je osnova zdravlja i vitalnosti.
• DETOKS MF® sadrži ekstrakt lista artičoke koji na prirodan način pomaže u čišćenju organizma od nakupljenih toksina, pojačava zaštitnu moć jetre te regulira metabolizam šećera i masnoća. Detoksifikacija se temelji na čišćenju i njezi tijela iznutra prema van.
• HRVATSKI PROIZVOD: Proizvedeno i pakirano u Hrvatskoj.

Ovaj članak ima isključivo informativnu svrhu i ne treba ga smatrati medicinskim savjetom, niti ga koristiti umjesto profesionalne medicinske dijagnoze ili liječenja. Ako imate bilo kakvih nedoumica ili pitanja o svom zdravlju, razgovarajte s kvalificiranim medicinskim djelatnikom. Informacije navedene u ovom članku nisu namijenjene dijagnosticiranju, liječenju ili prevenciji bilo koje bolesti.