Sve što unesete u svoje tijelo prolazi kroz vaš probavni sustav, a pravilna probava je imperativ za vaše cjelokupno zdravlje. Koliko dobro funkcionira određuje koliko dobro ćete razgraditi hranu, apsorbirati hranjive tvari i eliminirati otpad. Osim toga, kada vaš probavni sustav radi kako treba, jednostavno se osjećate bolje!

Donosimo vam korisne informacije o tri faze probave i kako optimizirati njezin rad.

Kako radi probava

Što radi probavni sustav? Ukratko, svaka stanica u vašem tijelu treba energiju i hranjive tvari za funkcioniranje. Vaš probavni sustav to omogućuje! Probavni sustav sastoji se od skupine organa koji rade zajedno kako bi transformirali hranu koju jedete u energiju i hranjive tvari potrebne vašem tijelu. Kada konzumirate hranu i piće, vaš probavni sustav počinje s radom razlažući ih na ugljikohidrate, proteine, masti, vitamine i minerale. Krvotok zatim apsorbira ove osnovne hranjive tvari, noseći ih do svake stanice u cijelom tijelu. Konačno, vlakna i druge komponente koje se zadržavaju u vašem probavnom sustavu izlučuju se kao otpad.

Zašto je pravilna probava važna

Probavni sustav koji pravilno funkcionira omogućuje vam da iskoristite sve bitne hranjive tvari koje vaše stanice trebaju za rast, popravak i obavljanje bitnih uloga koje vas održavaju na životu. Sve u vašem tijelu – uključujući hormone, srce i mozak – treba hranjive tvari iz probavnog procesa da bi ispravno radilo. Kada vaš probavni sustav ne funkcionira optimalno, ne možete pravilno probaviti i apsorbirati vitalne hranjive tvari. Nuspojave loše probave uključuju plinove, nadutost, zatvor, proljev, pa čak i nedostatak hranjivih tvari.

3 faze probave

Tri faze probave su: cefalična, želučana i crijevna faza (u ustima, želucu i crijevima). Jetra, gušterača i žučni mjehur također su uključeni u probavni sustav. Međutim, oni se smatraju komplementarnim organima. Iako hrana ne prolazi izravno kroz njih, oni proizvode supstance koje omogućuju probavu. Neophodno je da ti organi pravilno rade kako bi podržali optimalnu probavu i apsorpciju hranjivih tvari. Pogledajmo pobliže svaku od ovih faza.

1. Cefalička faza

Ovo je prva faza probave koja počinje u ustima. Njena glavna uloga je razgraditi hranu na manje dijelove i pokrenuti razgradnju ugljikohidrata. Ova faza počinje pogledom, mirisom, mišlju ili okusom hrane kako bi se tijelo potaknulo na proizvodnju sline. Nakon što hrana uđe u usta, žvakanje razgrađuje škrobnu hranu u ugljikohidrate. Pronađen u slini, enzim amilaza počinje probavljati molekule škroba u hrani. Čestice hrane zatim putuju do želuca preko jednjaka.

2. Želučana faza

Probava se pokreće kada sažvakana hrana dospije u želudac. Većina probave u želučanoj fazi odvija se u želucu i razgrađuje proteine. Želudac izlučuje klorovodičnu kiselinu, koja počinje odmotavati kompaktne proteinske molekule tako da drugi probavni enzimi, poput pepsina, mogu pomoći u daljnjoj razgradnji proteina. Enzimi nisu jedini igrači uključeni u želučanu fazu probave. Osim toga, trbušni mišići igraju aktivnu ulogu u probavnom procesu. Mišići u stijenci želuca se skupljaju i otpuštaju kako bi pomogli u miješanju hrane sa želučanim sokovima prije nego što krene dalje u tanko crijevo.

3. Crijevna faza

Većina probave odvija se u tankom crijevu tijekom intestinalne faze probave. Ova treća faza uključuje probavu ugljikohidrata i masti, kao i ostatak probave proteina. Vaša gušterača luči bikarbonatni pufer u tanko crijevo kako bi smanjila kiselost hrane pomiješane s klorovodičnom kiselinom koja dolazi iz vašeg želuca. Nakon neutralizacije, gušterača i jetra otpuštaju probavne enzime i žuč specifične za razgradnju škroba, šećera, masti i proteinskih peptida. Poput onih u želucu, mišići koji oblažu stijenku tankog crijeva kontrahiraju se kako bi pomiješali čestice hrane s enzimima i probavnim izlučevinama. Ova propulzija gura hranu prema debelom crijevu. Usput, stijenke tankog crijeva apsorbiraju hranjive tvari iz probavljene hrane i isporučuju ih u krvotok. Odatle krv prenosi hranjive tvari do stanica cijelog tijela. Konačno, hrana koja do sada nije razgrađena i apsorbirana kreće u debelo crijevo. Debelo crijevo obavlja zadnji dio apsorpcije, pokušavajući zadržati svu vodu ili preostale hranjive tvari prije eliminacije.

Kako poboljšati probavu

Važno je razumjeti kako funkcionira probava, ali još je važnije znati kako zapravo poboljšati probavu. Pridržavajte se sljedećih savjeta kako biste pospješili svaku fazu probave.

Jedite pažljivo

Jeste li ikada žurili s obrokom i ubrzo nakon toga podrigivali ili štucali? Vjerojatno niste svom probavnom sustavu dali dovoljno vremena da učinkovito obavi svoj posao. Svjesno jesti znači usporiti i odvojiti vrijeme za temeljito žvakanje hrane. Kada žvačete hranu na manje komade, vaš probavni trakt je lakše podnosi. Također dopušta odvijanje kemijskih procesa koji pomažu u razgradnji ugljikohidrata i aktiviranju drugih enzima prije prelaska na želučanu i crijevnu fazu probave.

Ne pijte vodu uz obroke

Hidratacija je iznimno važna za probavu. Međutim, pijenje vode tijekom obroka može imati suprotan učinak. Voda može razrijediti želučane sokove, koji su ključni za razgradnju hrane u želucu. Ipak, nemojte izbjegavati svu vodu ili tekućinu za vrijeme obroka.

Dodatak s probavnim enzimima

Mnogi čimbenici, uključujući genetiku, okoliš i dob, utječu na vašu sposobnost da proizvedete dovoljno pravih probavnih enzima. A ponekad vašem probavnom sustavu treba malo pomoći!

Ova kombinacija ublažava nadutost i nekonzistentnost stolice koji su najčešći problemi probavnog sustava. Detoks MF® kapsule sadrže enzime bromelain i papain, koji ubrzavaju razgradnju hrane te tako smanjuju nadutost. Kivilaks sadrži brojne biljne enzime i veliku količinu vlakana koji obnavljaju crijevnu mikrofloru i stabiliziraju konzistencije stolice.

Ovaj članak ima isključivo informativnu svrhu i ne treba ga smatrati medicinskim savjetom, niti ga koristiti umjesto profesionalne medicinske dijagnoze ili liječenja. Ako imate bilo kakvih nedoumica ili pitanja o svom zdravlju, razgovarajte s kvalificiranim medicinskim djelatnikom. Informacije navedene u ovom članku nisu namijenjene dijagnosticiranju, liječenju ili prevenciji bilo koje bolesti.