Stres utječe na sve nas. Možda ćete primijetiti simptome stresa dok odgajate djecu, tijekom radnog vremena, kada razmišljate o svojim financijama ili kada se nalazite u problematičnom partnerskom odnosu. Stres je posvuda. I dok je malo stresa u redu – dio stresa je zapravo koristan – previše stresa može vas iscrpiti i dovesti do bolesti, kako psihičkih tako i fizičkih.

Prvi korak u kontroli stresa je poznavanje simptoma stresa. Prepoznati simptoma stresa može biti teže nego što mislite. Većina nas toliko je navikla na stres da često ne znamo da smo pod stresom sve dok ne dođemo do točke pucanja.

Što je stres?

Stres je reakcija tijela na štetne situacije – bilo da su one stvarne ili umišljene. Kada se osjećate ugroženo, u vašem tijelu dolazi do kemijske reakcije koja vam omogućuje da djelujete tako da spriječite ozljedu. Ova reakcija je poznata kao “bori se ili bježi” odgovor na stres. Tijekom odgovora na stres disanje i otkucaji vašeg srca se ubrzavaju, mišići se stežu a krvni tlak raste. Spremni ste djelovati. Tako se štitite.

Stres različitim ljudima ima različito značenje. Ono što uzrokuje stres kod jedne osobe može biti skoro nevažno za drugu. Neki se ljudi bolje nose sa stresom od drugih. I nije svaki stres loš. U malim dozama stres vam može pomoći u obavljanju zadataka i spriječiti vas da se povrijedite. Na primjer, stres je ono što vas tjera da naglo pritisnete kočnicu kako biste izbjegli sudar u kritičnim prometnim situacijama.

Naša su tijela dizajnirana da se nose s malim dozama stresa. No, nismo opremljeni nositi se s dugotrajnim, kroničnim stresom bez loših posljedica.

Koji su simptomi stresa?

Stres može utjecati na sve dijelove vašeg života, uključujući vaše emocije, ponašanje, sposobnost razmišljanja i fizičko zdravlje. Nijedan dio tijela nije imun. No, budući da se ljudi različito nose sa stresom, simptomi stresa mogu varirati. Simptomi mogu biti nejasni i isti kao oni uzrokovani medicinskim stanjima. Stoga je važno razgovarati o njima sa svojim liječnikom. Možete imati bilo koji od sljedećih simptoma stresa.

Emocionalni simptomi stresa:

• Postajete lako uznemireni, frustrirani i neraspoloženi;
• Osjećaj preopterećenosti, kao da gubite kontrolu ili trebate preuzeti kontrolu;
• Teško vam je opustiti se i utišati svoj um;
• Nisko samopouzdanje;
• Osjećate se usamljeno, bezvrijedno i depresivno;
• Izbjegavate druge ljude.

Fizički simptomi stresa:

• Niska energija;
• Glavobolje;
• Osjećaj uznemirenosti u želucu, uključujući proljev, zatvor i mučninu;
• Bolovi i napetost u mišićima;
• Bol u prsima i ubrzan rad srca;
• Nesanica;
• Česte prehlade i infekcije;
• Nervoza i drhtanje, zujanje u ušima i hladne ili znojne ruke i stopala;
• Suha usta i teško gutanje;
• Stisnuta vilica i škrgutanje zubima.

Kognitivni simptomi stresa:

• Stalna briga;
• Ubrzane misli;
• Zaboravnost i neorganiziranost;
• Nemogućnost fokusiranja;
• Loša prosudba;
• Pesimi

Bihevioralni simptomi stresa:

• Promjene u apetitu – nedostatak ili pojačan apetit;
• Odgađanje i izbjegavanje odgovornosti;
• Povećana konzumacija alkohola, droga ili cigareta;
• Nervozno ponašanje (grickanje noktiju, vrpoljenje i koračanje).

Posljedice dugotrajnog stresa

Malo stresa s vremena na vrijeme nije nešto oko čega biste trebali brinuti. No stalni, kronični stres može uzrokovati ili pogoršati mnoge ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući:

• Problemi mentalnog zdravlja, kao što su depresija, tjeskoba i poremećaji osobnosti;
• Kardiovaskularne bolesti, uključujući bolesti srca, visoki krvni tlak, abnormalne srčane ritmove, srčane i moždane udare;
• Pretilost i drugi poremećaji prehrane;
• Menstrualni problemi;
• Problemi s kožom i kosom, poput akni, psorijaze i ekcema, te trajni gubitak kose;
• Gastrointestinalni problemi, poput GERB-a, gastritisa, ulceroznog kolitisa i iritabilnog debelog crijeva.

Kako si pomoći

Stres je dio života. Ono što je najvažnije je kako se nosite s tim. Najbolje što možete učiniti kako biste spriječili preopterećenje stresom i zdravstvene posljedice koje s njim dolaze jest znati prepoznati svoje simptome stresa.

Ako ste dulje vrijeme pod visokim stresom, razgovarajte sa svojim liječnikom. Mnogi simptomi stresa ne moraju biti nužno posljedica užurbanog načina života, nego i znakovi drugih zdravstvenih problema. Vaš liječnik može procijeniti simptome i isključiti druga stanja. Ako je za to kriv stres, liječnik vam može preporučiti terapeuta ili savjetnika koji će vam pomoći da se bolje nosite sa stresom.

Ovaj članak ima isključivo informativnu svrhu i ne treba ga smatrati medicinskim savjetom, niti ga koristiti umjesto profesionalne medicinske dijagnoze ili liječenja. Ako imate bilo kakvih nedoumica ili pitanja o svom zdravlju, razgovarajte s kvalificiranim medicinskim djelatnikom. Informacije navedene u ovom članku nisu namijenjene dijagnosticiranju, liječenju ili prevenciji bilo koje bolesti.